ŠOK

U svakodnevnom govoru često koristimo riječ "šok" sa značenjima koja se razlikuju od njegove medicinske definicije. Šok u medicinskom smislu znači po život opasno stanje poremećene cirkulacije krvi koje može imati različite uzroke i mehanizme nastanka.

Najčešći uzroci šoka:
Veliki gubitak krvi zbog vanjskog ili unutarnjeg krvarenja.
Teške ozljede - prijelomi, opsežne opekline, prignječenja udova, strijelne ozljede, ozljede trbuha, prsnog koša i dr.
Anafilaktička reakcija - vrsta alergijske reakcije koja se može javiti kod uboda insekata ili primjene nekih lijekova.
Srčani infarkt.
Sepsa - teška infekcija s pojavom bakterija u krvi.
Veliki gubitak tjelesnih tekućina povraćanjem, proljevom i znojenjem.
Bol i strah potpomažu razvoj šoka.

Znakovi šoka:
Koža je blijeda i hladna, orošena ljepljivim znojem.
Usne i prsti mogu biti modri.
Puls je ubrzan i teško opipljiv.
Disanje je ubrzano i površno.
Osjećaj hladnoće.
Žeđ, mučnina i ponekad povraćanje.
Nemir i uzbuđenost koji s pogoršanjem šoka prelaze u apatiju i nezainteresiranost. Bolesnik više ne zapomaže, a pogled mu je odsutan.

POSTUPAK:
Zaustavite krvarenje, previjte rane, imobilizirajte prijelome.
Ozljeđenik ili bolesnik u šoku treba ležati s lagano uzdignutim nogama. Pokrijte ga.
Ne ostavljajte ga samog, nastojite ga ohrabriti i pružiti mu osjećaj sigurnosti.
NE dajte mu hranu niti piće. Samo ako je prijevoz do bolnice dugotrajan i ako ste sigurni da nema ozljede trbuha niti krvarenja iz probavnih organa, možete mu povremeno davati manje količine vode ili čaja.
NE koristite izvore topline poput termofora ili toplog crijepa za zagrijavanje osobe u šoku.